Ured za međuuniverzitetsku saradnju
u zemlji i inostranstvu
Tuzla, 05.06.2020. godine
Četvrtog dana 25. Ljetnog Univerzitet u Tuzli održano je predavanje dr.sci. Stanka Blatnika sa IPAK Instituta za simboličku analizu i razvoj informacionih tehnologija iz Velenjana temu “Čekajući Godoa – pomak paradigme uslijed COVID krize”.
Profesor Blatnik je započeo svoje predanje kroz objašnjenje autora knjige „Struktura znanstvenih revolucija“, Thomasa Kuhna. Autor prati šta se dešavalo u fizici i govori o tome kako napraviti jednu paradigma, način ili uzorak kako rješavamo probleme, te da u situacijama kada dođe do nekih kriza, ova paradigma se mora promijeniti i mora doći do pomaka. Dakle, kada dolazi do kriza, dolazi i do promjena paradigme.
U kineskom jeziku za riječ „kriza“ postoje dva znaka od koji prvi predstavlja opasnost, a drugi priliku. Posmatrano iz perspektive ove trenutne svjetske COVID krize, prof. Blatnik postavlja svima nama pitanje da li će ova kriza dovesti do promjene paradigme, da li ćemo mi promijeniti odnos i uzorak na koji rješavamo probleme, ili nećemo. Da bi nastalo nešto novo, mora doći do krize. Ako je sistem stabilan, onda ne može doći do krize. Kada sistem dođe u krizu, moguća su dva ishoda – ili se sistem raspadne na primitivnije oblike i preživi, ili evaluira u neko novi oblik. Dakle, mi jesmo sada u krizi, da li ćemo izaći iz krize, šta će se desiti, tek ćemo vidjeti.
Previše je problema i izazova koji su otkriveni tokom ove krize. COVID-2019 je doveo do toga da mi ljudi ne shvatamo 2 problema, a to su globalizacija i eksponencijalni rast. Profesor Blatnik je naveo sljedeće najvažnije probleme koji su otkriveni tokom krize, te je ponudio moguća rješenja:
– Problemi globalizacije – današnje društvo je previše potrošačko, previše nam je postao važan profit, a zaboravili smo druge vrijednosti. Međutim, potrebno nam je društvo u kojem potrošnja i profit nisu osnovni motiv razvoja.
– Okoliš – zagađenost u gradovima širom svijeta je prije Corone i poslije Corone nam pokazuje da smo mi ljudi napravili probleme, te da su ti problemi rješivi.
– Društvo ima još jedan problem koji će možda da se riješi nakon Corone. Knjiga Rast stvaralačke klase autora Richarda Florida ima podatke da raste tzv. stvaralačka ili kreativna klasa koja u razvijenim zemljama ide na 30%, radnička klasa se sa 60% smanjila na 10%, a raste servisna klasa tj. oni koji rade u trgovinama, koji prevoze, itd. Međutim, ova servisna klasa je slabo plaćena, a tokom ove krize se pokazala jako neophodnom. Ovu klasu treba bolje plaćati da bi postala jaka srednja klasa.
– Počeli smo raditi od kuće i ima jako mnogo ljudi kojima posao od kuće odgovara, i nadamo se da ćemo moći nastaviti ovako raditi.
– Obrazovanje se počelo mijenjati. Djeca mogu raditi od kuće, a predavači, iako su prije odbijali predavati koristeći današnju tehnologiju, morali su jako brzo naučiti da se istom služe. Nakon ove krize, prema riječima prof. Blatnika, morali bi imati distribuirano obrazovanje, a škole bi mogle biti otovorene 24 sata dnevno i 7 dana u sedmici.
– Nauka – napredak u nauci danas je manji od očekivanog i onog prije 1970-tih godina. Da smo imali razvijenija tehnološka rješenja, mogli smo riješiti Coronu. Problem nauke je što je postala birokritizirana, projekti, način pisanja i apliciranja istih je, također, problem.
– Post-covid nauka mora biti ona u kojem nećemo imati samo računare, umjetnu inteligenciju (AI), IoT, nego ćemo se morati posvetiti medicini, humanistici, etici, kako bi puno brže riješili problem narednog virusa koji se pojavi.
Kao zaključak, prof. Blatnik je naveo da se Post-covid društvo mora mijenjati s ciljem poboljšanja. U ovom društvu politički sistem se mora promijenti, digitalizacija će obuhvatiti mnoge nivoe društva, ovo društvo mora početi čuvati okoliš, sa materijalnih preći na duhovne vrijednosti, trebamo postati empatično, humanije i etičnije društvo. Ovo jeste kriza, ali svi mi moramo gledati šta iz ove krize možemo izvući i šta poboljšati.
Kao i u Beckett-ovoj drami “Čekajući Godoa” u kojoj Vladimir i Estrogon čekaju Godoa koji nikad nije došao, mi sada čekamo da vidimo promjenu. Da li će do nje doći, mi ne znamo, ali je optimistično isčekujemo.
