UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Džemal Hodžić, bach.-inž.geologije javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Primjena RMR klasifikacije u složenim geomehaničkim uslovima na primjeru tunela „Zenica“, četvrtak, 28.03.2024. gopdine sa početkom u 11 sati u Amfiteatru/slobodna učionica Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Adnan Ibrahimović, redovni porfesor, uža naučna oblast „Mehanika sa geomehanikom i geotehnika“, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr.sci. Kenan Mandžić, redovni profesor, uža naučna oblast „Mehanika sa geomehanikom i geotehnika“, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član
- Dr.sci. Elvir Babajić, vanredni profesor, uža naučna oblast „Mineralogija i petrologija“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
Sa razvojem naučnih dostignuća i tehničko-tehnološkim progresom naročito je porasla potreba da se grade mnogi podzemni objekti kao što su tuneli. Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u tunelogradnji koja datira još iz srednjeg vijeka. Dolaskom Austrougarske u Bosnu i Hercegovinu započinje izgradnja putne željezničke infrastrukture. Izgradnjom željeznica nametnula se potreba za izgradnjom velikog broja tunela. U posljednjih 20 godina tuneli se grade prema smjernicama koje se temelje na austrijskim smjernicama za projektovanje i građenje tunela. Intenzivna izgradnja tunela u posljednje vrijeme je započeta od 2008 godine i to izgradnjom koridora Vc. U sklopu koridora Vc nalazi se i tunel „Zenica“ koji je predmet magistarskog rada. Iskop tunela „Zenica“ u potpunosti se izvodio unutar jursko-krednog polifacijalnog kompleksa (2J,K). Prilikom gradnje inženjerskih građevina kao što su tuneli radi se o velikoj zapremini stijene tj. stijenske mase čije inženjerske karakteristike ovise o uticaju diskontinuiteta odnosno njihovih svojstava. Poznavanje i ocjena parametara diskontinuiteta pomaže u razumijevanju i predviđanju mogućih nestabilnosti u stijenskoj masi. S obzirom da mehanika tla ne može objasniti ponašanje diskontinualnosti kao i ponašanje stijenske mase u uslovima inženjerskih zahvata u njoj odnosno prelaska iz primarnog u sekundarno naprezanje budući da sekundarna ili inducirana naprezanja izazivaju pojavu podzemnog pritiska (sekunadrna naprezanja vrlo čestu premašuju čvrstoću stijenske mase što za posljedicu može imati nestabilnost iskopa). Zbog navedenog počele su se razvijati različite klasifikacije stijenske mase. Klasifikacije su pravljene sa ciljem da se utvrde najbitnija svojstva stijenske mase, numerički definišu svojstva stijene prema pojedinačnim uticajnim faktorima. Jedna od najčešće primjenjenih klasifikacija je RMR ili geomehanička klasifikacija. Navedena klasifikacija je danas naročito aktuelna kod tunelogradnje, jer se radi o klasifikaciji koja na osnovu inženjerskogeološkog kartiranja i geomehaničkog ispitivanja definiše kategoriju stijenske mase te daje preporuke za izbor primarne podgrade. Elementi primarne podgrade koji se preporučuju u RMR klasifikaciji su osnovni potporni elementi koji se primjenjuju u tunelogradnji prema principima NATM (stijenska sidra, armaturne mreže,mlazni beton). Jedan od nedostataka RMR klasifikacije je što ne usvaja savremene načine ojačavanja stijenske mase. Tokom iskopa tunela „Zenica“ geološki/geotehnički uslovi dopuštali su izvođenje primarne podgrade od mikroarmiranog mlaznog betona (MMB) koja se pokazala kao izuzetno dobra sa nizom svojih prednosti. Također na projektu tunela Zenica inoviran je jednistveni kriterij za izvođenje podnožnog svoda tunela i vrlo uspješno je primjenjen na tunelu.
Primjena RMR klasifikacije u homogenim sredinama je jednostavna, dok je u heterogenim sredinama znatno komplikovanija. Često se tokom primjene geomehaničke (RMR) klasifikacije u tunelogradnji zanemaruju geomehaničke karakteristike litoloških članova koji utiču na stabilnost podzemne prostorije, što uzrokuje pojavu lokalnih lomova u stijenskoj masi. Zbog toga je neophodno pravilno definisati sve RMR parametre u složenim geomehaničkim uslovima. Da bi se navedeno postiglo neophodno je i da inženjer koji provodi klasifikaciju stijenske mase ima dovoljno iskustva i da „zdravo“ prosuđuje. U radu na konkretnim primjerima je prikazan adekvatan odabir RMR parametara kao i odabir tipa podgrade i razrade profila. Složeno heterogeno stanje terena često zahtjeva prilagođavanje podgrade u toku iskopa tunela, npr. broj sidara može biti promijenjen a smjer sidara prilagođen u odnosu na prostornu orijentaciju diskontinuiteta, debljina mlaznog betona i slojevi armaturnih mreža mogu biti povećani ili smanjeni itd. Zbog navedenog svakodnevno se obavlja inženjerskogeološko kartiranje paralelno sa iskopom tunela što za cilj ima ustanovljavanje stvarnog inženjerskogeološkog profila duž trase tunela, odnosno stvarne kvalitet stijenske mase. Izbor adekvatnih parametara geomehaničke (RMR) klasifikacije u složenim geomehaničkim uslovima terena od ključnog je značaja za definisanje načina podgrađivanja odnosno stabilizacije stijenske mase u tunelogradnji. Općenito RMR i druge klasifikacije kod nas treba pažljivo primjenjivati dok se ne stvori određen fond podataka i iskustvo za ovo naše područje. Također ne smijemo zaboraviti da su preporuke podgrada date za normalnu kvalitetu bušenja i miniranja, koja u praksi iz više razloga može biti bolja ili lošija, što će dovesti do toga da podgrada bude konzervativna ili neadekvatna. Praćenje ponašanja podgrade putem mjerenja jedan je od načina dobivanja odgovora na ovo pitanje. Mana je ovih klasifikacija što je analizom postojećih tunela stvorena osnova za buduće objekte, a što u sebi nosi stalnu opasnost od konzervativizma, pogotovu ako imamo na umu značajan napredak tehnike iskopa koji rezultira u sve manjoj poremećenosti okolne stijene.